"Bosses wear Prada, workers get nada" - čuje se ovih dana ispred kuće najmoćnije ličnosti u industriji mode, Anne Wintour. Situacija je eskalirala nakon dvije godine neuspješnih pregovora radnika i izdavačke kuće Condé Nast, pa su članovi sindikata magazina The New Yorker objavili popis zahtjeva koji uključuju povećanje plaća, bolje radne uvjete i balansirano radno vrijeme te veću sigurnost na poslu. Stotinjak radnika New Yorkera i sestrinskih izdanja Ars Technica i Pitchfork tako se okupilo u njujorškom Greenwich Villageu i ističu kako je s plaćama koje dobivaju u Conde Nastu teško preživjeti u New Yorku - neki od njih na uredničkim pozicijama zarađuju oko 42 tisuće dolara godišnje (prosječna plaća u New Yorku iznosi oko 80 tisuća dolara), k tome, u vrijeme pandemije 2020. godine plaće su dodatno rezane. Za 20 posto se u travnju prošle godine smanjila plaća Anne Wintour, no već joj je u studenom isplaćen stari iznos, što je dodatno potaknulo nezadovoljstvo s obzirom na to da je ona ta s gotovo najvećom plaćom u cijelom izdavaštvu.
Inače, u Condé Nast se osim Voguea ubraja još 21 izdanje (Marie Claire, The New Yorker, W, Glamor, GQ, Wired, Architectural Digest, WWD, Vanity Fair...), a koji su svi pod izvršnom palicom slavne urednice (krajem 2020. promaknuta je u globalnu direktoricu sadržaja za sva izdanja). Aktualni prosvjedi koji se najavljuju već neko vrijeme posljednji su u nizu skandala s kojim se Anna suočila kroz karijeru dugu više od 30 godina. Neki joj ponovno predviđaju konačni kraj, no s obzirom na sve kontroverze koje je do sada uspješno prebrodila, u takav ishod je teško vjerovati. Za vrijeme prosvjeda do sada nije viđena niti se oglasila - "nadam se da nas čuje", kazala je jedna od novinarki koja prosvjeduje ispred njezine kuće.
Wintour možda čuje, no korake prema pozitivnim promjenama ne poduzima. Danas, u 72.-godini života, i dalje slovi za najmoćniju osobu u svijetu mode i šire, poznato je da vas ona može proslaviti ili vam uništiti karijeru. Njezinu su pak obilježili skandali koje su pratile optužbe za elitizam i rasizam, toksičnu atmosferu na radnom mjestu, iskorištavanje radnika, dijeljenje otkaza bez objašnjenja i razloga. Unatoč svemu, i dalje ostaje ikona u okrutnom svijetu mode koja ima privilegiju krojiti pravila. Perfekcionizam i dosljednost u radu i mindsetu kod Anne Wintour očita je i po sekundarnim stvarima, primjerice bob frizuri koju nije mijenjala već gotovo 60 godina ili po modnom stilu koji također ostaje isti.
S novinarstvom se susrela u djetinjstvu, odrastajući u Londonu uz oca urednika i novinara. Navodno je još u srednjoškolskim klupama prkosila pravilima odijevanja, moda ju je zanimala od 15. godine, pa nakon srednje škole počinje s radom za neke od londonskih novina, nakon čega seli u New York. Tamo se zapošljava u časopisu Harpers Bazaar, no dobiva otkaz nakon devet mjeseci zbog kreativnih neslaganja s glavnom urednicom. Prelazi u američki Vogue (gdje odmah na razgovoru traži veću plaću od predložene). Ustrajna u idejama i zamislima, stvara "probleme" glavnoj urednici zbog čega je prebačena u britansko izdanje magazina na mjesto glavne urednice, i tada dobiva nadimak Nuklearna Wintour.
Deset mjeseci kasnije iz rodnog Londona ponovno seli u New York i postaje glavna urednica američkog izdanja Voguea, a na toj poziciji se održala do danas. Te 1988. godine preuzima vodstvo i već prvim coverom ruši stara pravila. Dok su modeli na naslovnicama magazina do tada bile nedostižne manekenke u luksuznim komadima odjeće, Wintour na cover stavlja 19-godišnju Michaelu Bercu, "običnu" djevojku s kojom se svatko može poistovjetiti, u trapericama od 50 dolara koje je nosila uz top Christiana Lacroixa vrijedan 10 tisuća dolara. Fotografiju je snimio Peter Lindberg i iako je kasnije priznala da se dogodila slučajno, sigurno je da je ta fotografija označila novu eru Voguea, početak njezine vladavine i novu stranicu u cijeloj industriji.
Godišnja plaća joj 2005. iznosi dva milijuna dolara, a njezin stil se s vremenom usmjerio prema kostimima od tvida s potpisom Chanela i prepoznatljivim velikim naočalama s tamnim staklima. Taj imidž usko se veže s hladnom i proračunatom osobnošću s kojom se svijet pobliže upoznao kroz film iz 2006. godine, "Vrag nosi Pradu", a koji je sniman po knjizi Annine bivše asistentice. U više od trideset godina, postala je institucija kojoj čini se, niti kontroverze ne mogu ništa.
Prije prosvjeda koji su aktualni, na meti kritika posljednji put se našla 2020. u jeku pokreta Black Lives Matter koji je tresao SAD, a kada je i Vogue bio optužen za nedovoljnu angažiranost po pitanju raznolikosti. Uz to, rasizam je u redovima Voguea bio prisutan već godinama, od neravnopravnih uvjeta u kojima su radili zaposlenici druge rase, mobinga, pa do nedovoljne zastupljenosti umjetnika drugih kultura na stranicama magazina čiji je utjecaj globalan. Dodatne probleme uzrokuje joj u listopadu prošle godine New York Times, s objavljenih 11 anonimnih priča bivših zaposlenika Voguea koji je direktno optužuju za rasizam.
A kao magazin za mršave, bijele i bogate, slovi Vogue i danas. Nakon spomenutih prozivki za rasizam, Anna je odgovorila internim e-mailom u kojoj se ispričala zbog nedovoljnog zalaganja za rad pojedinaca drugih kultura i rasa te da preuzima odgovornost za pogreške. E-mail je kod većine shvaćen samo kao neiskreni potez koji je trebao ušutkati kritičare. Tada je i prvi puta u povijesti američko izdanje Voguea u broju za studeni sve stranice posvetilo Afroameričkim umjetnicima i dizajnerima, što je također protumačeno kao proračunati potez. Istovremeno, optužbe za toksičnu atmosferu na radnom mjestu i rasističke ispade primila je i suosnivačica platforme Refinery29 Christene Barberich koja je pak odstupila s mjesta urednice. U Anninom slučaju, o tome nije bilo govora. S osudama se Anna susrela i nakon Met Gale održane 2018. godine, nakon što je Scarlett Johansson nosila haljinu brenda Marchesa, koji je inače pod vodstvom Georgine Chapman - njezine dobre prijateljice i bivše supruge Harveyja Weinsteina, sve u vrijeme dok su izlazila potresna svjedočanstva o Weinsteinovom seksualnog napastovanju u Hollywoodu. Poznato je da Wintour odobrava svaku haljinu kao i detalj na Met Gali, a kreacije Georgine Chapman nebrojeno su puta osvanule na stranicama Voguea.
O odlasku Anne Wintour s mjesta urednice nagađalo se 2013., no to se nije obistinilo, iste godine proglašena je novom kreativnom direktoricom kuće Condé Nast. Promaknuće je zaradila prošle godine u jeku pandemije, a tek ćemo vidjeti kako će se situacija razvijati u 2021. godini, nakon novih udaraca s kojima se urednica mora nositi. Sudeći po prošlosti, Wintour će i iz ove bitke izaći neokrznuta - ili će priča dobiti drugačiji rasplet?
