O budućnosti hrvatskog dizajna

Kako stvarati u krizi? Razgovarali smo s domaćim dizajnerima o budućnosti mode

12. siječanj 2021.
Fotografije: Privatni album/ Jelena Balić/ Tomislav Krišto; Cropix

Kako se hrvatski modni brendovi nose s novim udarcima globalne krize i mogu li ih preživjeti? O stanju na domaćoj sceni i budućnosti razgovarali smo s domaćim dizajnerskim imenima čiju kreativnost ne može zaustaviti nijedna kriza.

Za modnu industriju ovo nije prva kriza s kojom se susrela, no za razliku od prethodnih, ova se nije mogla predvidjeti. U iznimno kratkom roku trgovine su se zatvorile, kupci su promijenili svoje navike kupovanja, svijet je stao. Dok smo u domovima nosili pidžame i hoodice, kome je bilo do nove haljine ili cipela?

Analiza McKinseyja "The State of Fashion 2021" pokazuje da globalna modna industrija u odnosu na 2019. gubi čak 90 posto profita. Prošla je godina bila puna izazova, nepredvidivih situacija i neodgovorenih pitanja koja nisu čarobno nestala prelaskom u novu. Nužne promjene koje su se trebale dogoditi su se ubrzale, a prave posljedice, pozitivne i negativne nas tek očekuju. 

I velika imena luksuzne mode bilježe i zbrajaju gubitke, traže nove načine poslovanja i upozoravaju na probleme koji su se inače gurali pod tepih. Diane von Fürstenberg, Stella McCartney - zatvarale su svoje poslovnice i otpuštale radnu snagu. Kupci pak, barem dok je kriza aktualna, mijenjaju prioritete i shvaćaju da ne mogu ostati u začaranom krugu neprekidne kupovine brzih trendova. Umjesto desetak jeftinih krpica, bolje je uložiti u jedan kvalitetan komad, i to zagovaraju dizajneri koji promiču modnu održivost. Nastupila je i digitalizacija, pojam koji će značajno utjecati na modu u 2021. godini. Uz online platforme, prestrojavanje modnog sistema i odgovornije kreiranje i kupovanje, budućnost modne industrije trebala bi biti pozitivna, pa koliko god se sada zbrajali gubitci, doći će do renesanse modnog sistema. Sve su naravno nagađanja i u suštini nitko ne zna što nas očekuje i hoćemo li se, kako nam je u prirodi, nakon kraja ove krize vratiti na stari način funkcioniranja. 

U brojnim globalnim prognozama, gdje je hrvatska modna scena? Bez konkretnih modnih događaja, bez razvijene kulture kupovine domaćeg dizajna, bez prave pomoći od strane države? Taman prije nego što je udarila kriza, hrvatski kreativci počeli su "stajati na noge" i pronalaziti svoje mjesto, a sada ponovno gubitci, kriza i upitna egzistencija. Ne možemo si pomoći a da nam na pamet ne padaju ovakve crne misli i pitanje "kako domaći dizajn može preživjeti?" No može i hoće, a stručno mišljenje dali su nam oni koji kroje hrvatsku scenu. Iako je budućnost neizvjesna i iako nam nedostaju javni događaji i socijalizacija, kod njih uz optimizam i dalje nastaju nove kolekcije.

Usponi i padovi 2020. godine

Showroom Ivana Alduka često je destinacija za mladenke, pa ga je prošla godina koja je prošla u znaku otkazanih vjenčanja dobrano potresla. Promijenila mu je planove, no nikako ga nije zaustavila. Štoviše, u pripremi su nove kolekcije. Alduk kaže, u kreativnom stvaranju pronalazi spas. 

"Prošla godina je pošteno protresla naše ustaljenje rasporede, planove i projekte. Dosta ih je stopirano ili odgođeno, a poslovanje i stvaranje je tražilo svakodnevne prilagodbe. Početak ove godine se nastavio u tom ritmu, što je i očekivano. Moj način borbe s tom hektičnošću i 'neredom' jest upravo kreativno stvaranje. Mogu reći da smo postavili kreativne temelje nekoliko kolekcija, a upravo radimo na sljedeće tri. Nadam se da ćemo ih imati mogućnost normalno prezentirati javnosti, medijima i kupcima.", kaže Alduk. Potreba za nekim posebnim, lijepim komadima je izostala jer nije bilo prilika za njihovu upotrebu pa je posljedično i pao promet, ali, kako kaže, manji od većine svojih kolega. Stalne i vjerne klijentice i novi showroom u centru Zagreba zaslužni su za to. 

Unatoč padu profita i crnim prognozama, svaka medalja ima dvije strane, pa i kriza nosi nešto pozitivno. Za naše dizajnere i kreativce to je novi nalet energije i neiscrpna želja za stvaranjem. Istinita je ona da je u radu spas - dizajnerica Ogi Antunac kaže, uživala je u miru svog showrooma, nakon dugog razdoblja užurbanog rada. 

"Prije sam radila puno brže i morala sam pratiti sulude rokove koje je modna industrija nametala. Kako bih sve to stizala, nažalost, kreativnost je znala patiti. Tako da sam u ovoj godini najviše radila na kreativnim rješenjima i moram priznati beskrajno uživala u miru svojeg showrooma", kaže Ogi Antunac, a slično mišljenje dijeli i vlasnica brenda Lokomotiva Lana Puljić. Kontinuitet u radu jedna je od rijetkih stvari koja nam još uvijek osigurava osjećaj normalnosti, upravo zbog toga dizajneri su nastavili s kreiranjem, pa i sa širenjem posla. Lana se tako u ovoj godini planira predstaviti i u inozemstvu.

"Nove kolekcije planiram i radim na njima. To je moj posao, a raditi se mora. Pokušavam ovu cijelu situaciju iskoristiti i kao neku odskočnu dasku za dalje, nametnuti se i na nekim drugim tržištima, jer ova situacija neće vječno trajati. Tako da trenutno radim na kolekciji koju planiram prezentirati u inozemstvu sredinom veljače", objašnjava nam Lana.

Modna industrija okreće novi list 

Kristina Burja koja iza sebe ima aktivnu 2020. godinu, od predstavljanja kolekcije na Green Fashion Weeku do priprema za novu "Stay home beautiful" kolekciju. Nakon (pre)brzog načina života, usporavanje i mir ključne su riječi koje se spominju u ovoj krizi. Modna industrija je trebala stati na kočnicu i Kristina to smatra pozitivnom posljedicom. 

"Svaka promjena ovakvih razmjera donosi zapravo procvat kreativnosti. Primorani da funkcioniramo u novim uvjetima stvaramo i kreiramo kako bi se prilagodili, ali i kako bi pokazali nesalomljivi duh. Kreativnost, umjetnost i inovativnost samo su neke od dobrih posljedica velikih kriza", komentira Kristina koja vjeruje da je globalna modna industrija usporila, što je odlično za kvalitetu rada svih uključenih u industriji, za kvalitetu dizajna i zaštitu okoliša. Krajnje je vrijeme za okretanje prema dizajnu koji vrijedi i koji traje, koji ćemo moći ostaviti u nasljeđe. Tada on više neće biti samo u službi profita i globalne uniformiranosti, već u službi pravih vrijednosti i održivosti, nada se vlasnica brenda Krie. 

U svakom slučaju, kao i njihovi strani kolege i naši dizajneri smatraju da stanje u modnoj industriji neće ostati isto. Još u početcima prvog lockdowna na proljeće belgijski dizajner Dries Van Noten s kolegama istomišljenicima poslao je pismo modnoj industriji i istaknuo koliko je promjena nužna postojećem modnom sistemu. Tjedni mode održani u 2020. bili su po prvi puta drugačiji nego inače - neki su "iskočili" iz tradicionalnog kalendara, neki su prešli na digitalne platforme...

"Ono što je sigurno je da će se modni sistem, odnosno način na koji modni posao funkcionira promijeniti iz temelja. Čitajući brojne poslovne analize još nije poznato na što se zapravo mi vraćamo. Digitalizacija je uzela maha i sve više ljudi se okreće online shoppingu, pa čak i oni koji su bili jako skeptični. Pitanje je samo prepoznati što ljudima treba, i kakva nova estetika će se iz ovoga izroditi", razmišlja Ogi Antunac.

Digitalno zaista ima svojih prednosti i pokazat će se ključnim i na našem terenu. Ipak, ništa neće nadomijestiti dodir tkanine koji mžemo iskusiti uživo. Lana Puljić prošle je godine pokrenula web shop, ali njezini kupci i dalje više vole doći u showroom, vidjeti i probati neki određeni komad.

Osvještavanje domaćeg dizajna

Kako gledaju na budućnost našeg dizajna? Ako nam je pandemija nešto donijela, onda je to solidarnost i osvještavanje domaće kvalitete. Na našoj sceni kojom vlada nekoliko high street dućana i gdje se hrvatski dizajn veže za neka prošla vremena koja se sad samo spominju, vrijeme je da pažnju napokon vratimo na domaće i kvalitetnije. Kod Lane Puljić oduvijek se birao domaći proizvod naspram stranog. 

"Smatram da su ljudi tijekom ove pandemije postali solidarniji, svjesniji nekih malih kreativaca oko sebe, te generalno važnosti kupovanja domaćih proizvoda. Također, dio ljudi je manje putovao i kupovao po nekim inozemnim shopping destinacijama, pa su se automatski više fokusirali na ono što nudi domaći dizajn. No, ne smijemo zaboraviti činjenicu da dio ljudi koji bi rado podržao domaći dizajn, nažalost nema financijskih mogućnosti za to", ističe Lana. 

Novi showroom koji je privukao klijentice otvorio je unatoč pandemiji Ivan Alduk, i umjesto otkaza ove godine je proširio svoj tim. Veseli ga što na našoj sceni rade perspektivni dizajneri, no slaže se da situacija nije sjajna. 

"Hrvatska modna scena nije u naponu snage, vidljivo je to po činjenici da više nemamo nijedan modni tjedan, kao ni platformu za nove, mlade talente. Naši modni brendovi egzistiraju na izuzetno zahtjevnom i financijski slabom tržištu što ne dozvoljava velike promjene u asortimanu, poslovanju ili rastu. Veseli činjenica što imamo desetak aktivnih i plodonosnih dizajnera, mojih kolega koji postupno grade respektabilne modne priče. Kreativna strana svakog brenda je drukčija i to je svačija snaga, a daljnji razvoj dizajna će sigurno ovisi o željama, potrebama i planovima svih nas", govori Alduk i nastavlja o pomoći koju im je pružila država...

"Što je najgore, sve te subvencije ćemo na kraju mi platiti nekoliko puta kroz dodatne poreze, namete..." Uz bolje funkcioniranje birokracije i uz ukidanje nekih nameta, situacija bi bila uvelike lakša. Ogi Antunac tu nadodaje - "nije me razočarala njihova politika jer sam znala da nemamo kapaciteta i znanja odreagirati bolje".

Smatra da jedna moderna, zdrava, europski orijentirana država bi trebala stvarati puno jaču i ozbiljniju poduzetničku klimu nego što stvara Hrvatska, a to znači i pomoći trenutno ljudima koji su sada ugroženi. Efikasnost svih mjera ovisi i o brzini provođenja istih i uvjeta koje poduzetnik treba zadovoljiti da bi bio podržan.

"Hrvatska modna scena nije u naponu snage, vidljivo je to po činjenici da više nemamo nijedan modni tjedan, kao ni platformu za nove, mlade talente"

"Smatram da postoji način koji bi olakšao birokraciju i istinski pomogao poduzetnicima, jer pomoć u obliku isplata plaća radnicima i jest pomoć radnicima, ne poduzetnicima. Mislim da je Hrvatska zemlja stvorena za puno malih izvrsnih biznisa i da ako će se naša vlada ugledati samo na prve susjede u Sloveniji i način na koji kroz projekte koriste europski novac već godinama i prije ove krize i na samu činjenicu  da vlastitim zakonskim restrikcijama koje EU ni ne traži pri apliciranju za bilo koju potporu nisu sabotirali vlastite poduzetnike i tako slabo iskoristili fondove, kao kod nas", zaključuje Kristina Burja. 

Slažu se svi da u vrijeme kada se stvaraju zalihe brašna i wc papira, moda nije prioritet. Jedini aktivniji period bio je onaj ljetni, između dva lockdowna, zato proljeće dolazi kao nada za povratak u normalno, ali ne ono staro normalno već, nadamo se, ono poboljšano. U svakom su slučaju nakon 2020. godine spremni za dobre i loše scenarije, kojih se nadaju ipak neće biti.