Jennifer Aniston zna što radi kada je riječ o održavanju dobre linije. S obzirom na wow tijelo i zdravi, blistavi ten kojeg održava u 53. godini života, čini se kao da je pronašla tajni izvor mladosti, no činjenica je da glumica održava liniju kao što to može napraviti svatko od nas i bez dostupnih skupocjenih tretmana - redovito vježba i što je još važnije, njeguje zdrave navike i drži se pravilnog plana prehrane. Istovremeno je opuštena i dopušta si predah uz hranu koju voli, bez strogih ograničenja i crne liste namirnica

Glumica je zaljubljenica u jogu još od 2005. i uz meditaciju je prakticira tri puta tjedno, no ne voli se držati samo jednog treninga, već ih uz pomoć osobnog trenera Leyona Azubuikea mijenja, sve ovisno o  rasporedu i ciklusu treninga. Jennifer je u teretani  gotovo svakodnevno - ovisno o obvezama i programu trenera, vježba tri do sedam dana tjedno u intervalima od 45 minuta do sat i pol. Pritom, posebno radi na mišićima i core vježbama, obožava trenirati boks za fizičku i mentalnu vježbu, a u prehrani se drži balansiranog unosa zdravih namirnica i proteina, bez dodatnih šećera, masti i bez laktoze.

Prehrana

U nekoliko navrata glumica je komentirala kako voli promijeniti svoju rutinu. To se odnosi i na način prehrane, no naglasak je uvijek na zdravim odabirima. To uključuje smanjeni unos šećera, bijelog kruha i brašna, bijele riže i tjestenine - iako se s vremena na vrijeme voli počastiti carbonarom. U suštini, riječ je o dobrom balansu, dovoljnoj količini sna i unosu vode. Prehrana bez masti, dodatnog šećera i bez laktoze, uz dovoljan unos proteina ključ je zdrave i pravilne prehrane koja osim što pomaže očuvati dobru formu, ujedno čuva zdravlje. Jennifer je tu najbolji primjer.

Jennifer je također isprobala popularni intermittent fasting način prehrane koji se odnosi na povremeni post. Primjerice - posljednji obrok u danu je onaj u 18 sati, nakon čega slijedi post od 16 sati, pa je sljedeći obrok na rasporedu ujutro u 10. Pritom, trening odrađuje prije prvog obroka i tada je on najobilniji. U razdoblju od osam sati nakon treninga, na rasporedu su tri obroka, pri čemu je važan pojačan unos proteina. U slučajevima kada se ne hrani po određenim principima dijete, Jennifer dan voli započeti čašom tople vode s limunom i obrokom koji uključuje jaja i avokado ili zdravi smoothie napravljen s vodom ili mliječnim proizvodima – gdje uvijek bira one bez laktoze, dodanog šećera i bez mliječnih masti.

Doručak po uzoru na Jennifer

Smoothie koji Jennifer priprema najčešće se sastoji od neke vrste proteina, banana, borovnica, stevije, zelenog povrća, maca praha i malo kakaa, a s obzirom na to da je vrlo jednostavan doručak - kopiramo ga s njezinog dnevnog menija. Zdravi smoothie najlakše je napraviti ujutro za prvi obrok, a u njega možete dodati gotovo svako voće, ali i mliječne proizvode, poput „pametnog jogurta” koji ima trostruke benefite.

Dukatova nova Triple 0% linija je lišena sastojaka koje treba smanjiti u svakodnevnoj prehrani : bez mliječnih masti, bez šećera i laktoze, ali bogata proteinima. Kao dio doručka, Triple 0% dolazi u čašici od 190 grama, uz okuse natur i jabuka-malina-jagoda te kao napitak od 500 g u dva okusa (natur i vanilija). Promjena prehrambenih navika je prvi korak prema zdravijem načinu života i kreće s pametnijim odabirima.

Fitness režim

Kako bi ojačala tijelo i smirila um, Aniston redovito s trenerom trenira boks, koji je ujedno odlična kardio vježba. Uz boks, ostale vježbe se cirkularno izmjenjuju.

"Volim promijeniti rutinu, za mene je to ključ svake tjelovježbe, kako bih 'iznenadila' mišiće i aktivirala i one koje ne vježbam tako često", komentirala je glumica. Kroz tjedan izmjenjuju se trčanje, spinning ili kombinacija kardio vježbi, zatim vježbe s trakama, one za učvršćivanje tijela, od planka (kojeg može držati do tri minute), side planka, čučnjeva i vježbi koje ciljaju trbušne mišiće i noge. U trening je uključeno i preskakanje užeta i vježbe za snagu, jednom tjedno odradi pilates, a tri puta na tjedan jogu.

Svaki trening započinje s laganim zagrijavanjem koje se temelji na elementima joge, nakon čega slijede vježbe zadužene za poticanje cirkulacije - preskakanje užeta ili jumping jacks (skok s istovremenim raznoženjem i odručenjem). Gornji dio tijela najčešće vježba podizanjem utega u pozi za sklekove, a core gradi plankom - čak i ako nije u teretani, vježbu poput planka odradi u hotelu ili kod kuće. 

Ono što je ključno, Jennifer uvijek pronalazi vrijeme za tjelovježbu i ne prihvaća izgovore za izostanak vježbe. Ustrajnost se pokazala kao ključ uspjeha, što je vidljivo kroz rezultate. "Moram vas razočarati, ne postoji rješenje koje se događa preko noći. Tajna leži u ustrajnosti u vježbanju i zdravoj prehrani", kazala je jednom prilikom, jer tek se uz zdrave navike koje uključuju dobru prehranu vide rezultati izvana i iznutra. Za prvi korak nikada nije prekasno, a mi krećemo od nule, bez masti, dodanih šećera i bez laktoze, uz dodatak proteina i fine okuse nove Dukat Triple 0% linije proizvoda.

Ljeto dolazi i neminovno mnogi od nas razmišljaju o svom izgledu, tijelu i navikama. Možda ste počeli vježbati intenzivnije ili paziti na prehranu, možda i oboje. No, često si postavimo nerealne ciljeve, a još češće nerealne rokove. Tu su i zamke dijeta, koje često nisu zdrave, a ni ne postižu rezultate koje obećavaju. Stalno slušamo o tome kako se treba zdravo hraniti, no što to zapravo znači? Je li trik u izbacivanju ugljikohidrata, jedenju samo „super namirnica”, moramo li se odreći baš svega u čemu uživamo i volimo jesti? O svemu tome pričali smo s Kristinom Beljan, magistrom nutricionizma iz savjetovališta Nutrissimi. Kako se zdravije hraniti, koje greške u procesu najčešće radimo i zašto odbaciti dijetalne režime? Kristina savjetuje da slušamo svoje tijelo te da se držimo nekih osnovnih zakonitosti zdrave prehrane.

Zdravija prehrana svima je cilj, no čini se kao da je takav način života težak, odnosno teži od onog u kojem jedemo sve, pa i 'junk'. Zašto imamo takvu percepciju?

- Kada se promovira zdrava prehrana, hrana se često dijeli na zdravu i nezdravu, odnosno zabranjenu i dozvoljenu. Takva prehrana je neodrživa zato što nam je zabranjeno uvijek primamljivije. Ako djetetu zabranite da pritisne gumb, ono će vjerojatno cijelo vrijeme razmišljati o tom gumbu i pokušat će ga pritisnuti čim mu se pruži prilika za to. Tako je i s hranom. Osoba koja proučava novu dijetu uči o podjeli dozvoljene i zabranjene hrane. Nakon toga zaključuje da je mnoga hrana zabranjena i počinje razmišljati o tome kako će moći živjeti bez te hrane. Naravno, preživjeti može, ali nama je kao ljudima važno da imamo slobodan izbor. Budući da nam je teško oduprijeti se zabranjenom, prije ili kasnije ćemo prekršiti neka od prehrambenih pravila zbog čega ćemo imati osjećaj krivnje i srama.

Što je prvi korak prema tome da uvedemo zdrave prehrambene navike u svoju svakodnevicu?

- Dva su važna koraka koja treba napraviti u početku, a to su: uvođenje redovitih obroka i uključivanje svih skupina namirnica u prehranu. Želudac se prazni u prosjeku tri do četiri sata nakon obroka. Ako se obrok preskoči ili razmak između dva obroka bude predug, moguće je da će doći do prejedanja.

Tijelo treba unos svih makronutrijenata (ugljikohidrata, proteina i masti) što se postiže raznolikim odabirom namirnica. U svakodnevnu prehranu treba uključiti žitarice i proizvode od žitarica, voće, povrće, izvore proteina (meso, riba, jaja, mahunarke), mlijeko i mliječne proizvode, te izvore masnoće (ulja, orašasti plodovi).

Koja je najčešća pogreška koju ljudi koji žele zdravije živjeti rade u kontekstu prehrane?

- Podjelom hrane na “zdravu” i “nezdravu” se razvija nezdrav odnos prema hrani i osjećaj krivnje nakon konzumacije zabranjene hrane. To često dovodi do poremećenog hranjenja. Često se mršavost poistovjećuje sa zdravljem te će zbog toga osobe s većom tjelesnom masom pokušati smršaviti. Međutim, na zdravlje čovjeka utječe mnogo faktora: genetika, prehrana, okoliš u kojem živi, pristup medicinskoj pomoći, životni stil. Osoba može biti zdrava i fit i u većem tijelu. Cilj treba biti zdravlje koje se može postići promjenom navika i uvođenjem tjelesne aktivnosti koja čini zadovoljstvo.

Nova linija proizvoda Dukat Triple 0% obuhvaća dva natur okusa (u čašici od 190 g i kartonskom pakiranju od 500 g), voćni jogurt (u čašici od 190 g) i jogurt okusa vanilije (u kartonskom pakiranju od 500 g)

Koliko je važno izbjegavati dodane šećere i masti u prehrani?

- S jedne strane, izbjegavanjem bilo kakve hrane ili sastojaka, povećava se žudnja za istom, a to je izrazito izraženo ako se izbjegava zbog praćenja nekih dijetnih pravila. S druge strane, ako je prehrana bazirana na namirnicama koje su bogate zasićenim mastima i dodanim šećerom, mogu se razviti kardiovaskularne bolesti zbog većeg unosa zasićenih masti. Istovremeno može doći i do porasta tjelesne mase zbog unosa hrane koja je bogata energijom, odnosno dodanim šećerom i većim udjelom masti.

Znači, trebalo bi pronaći neku ravnotežu, a u toj ravnoteži se povremeno može pronaći i mjesto za namirnice s dodanim šećerom i većim udjelom masti. Kada jedemo neku poslasticu kojoj je dodan šećer, svjesni smo unosa šećera i to je u redu. Ako je naša prehrana uravnotežena, tj. jedemo redovito, svaka 3-4 sata i uključimo sve skupine namirnica u svoju prehranu, vjerojatno će žudnja za hranom biti manja kao i konzumacija poslastica koje sadrže šećer - pod uvjetom da nismo skloni emocionalnom hranjenju.

Međutim, mnoge namirnice čija je konzumacija preporučena svakodnevno sadrže dodani šećer i često toga nismo niti svjesni. Šećer se uglavnom dodaje kako bi se proizvodu poboljšala neka svojstva, a kada osvijestimo o kojoj se hrani radi, ne moramo je u potpunosti izbaciti iz prehrane već je možemo nastaviti konzumirati kao poslasticu.

Dukat Triple 0%, jogurt bez mliječne masti, bez dodanog šećera i bez laktoze, a bogati proteinima: okus natur 

Koja je važnost proteina u izgradnji mišića kad počnemo redovno vježbati?

- Konzumacija proteina je važna za oporavak i izgradnju mišića nakon tjelesne aktivnosti. Za osobe koje se rekreativno bave sportom je dovoljno uključiti izvore proteina u svaki obrok. Prirodni izvori proteina su: meso, riba, jaja, mahunarke, mlijeko i mliječni proizvodi. U mnogim istraživanjima se fokus stavlja na proteine mlijeka kao optimalne izvore proteina za aktivne osobe. Također, ne treba zanemariti i unos složenih ugljikohidrata koji su također važni u oporavku nakon tjelesne aktivnosti.

Kultura dijeta često promovira "instant rješenja" za mršavljenje. Kako to komentirate?

- Tijelo ne prepoznaje razliku između nestašice hrane i dijete niti ne zna da imate pun hladnjak hrane. Odlaskom na dijetu se tijelu daje do znanja da hrana nije dostupna zbog čega se aktivira mehanizam preživljavanja. To rezultira usporavanjem metabolizma, a čim hrana postane “dostupna” dođe do povećanja apetita, što dovodi do prejedanja, a hrana koja se odabire je uglavnom ona koja je na dijeti bila zabranjena i bogata je energijom. Rezultat je yo-yo efekt kojim se vraćaju svi izgubljeni kilogrami, a svaki puta se dobije još nekoliko dodatnih.

Odlazak na dijetu s “nekoliko kilograma viška” rezultira time da osoba nakon nekoliko desetljeća ima puno većih problema. Umjesto da se tih nekoliko kilograma ostavi na miru, nerijetko se ulazi u začarani krug prejedanja i krivnje, a tada kreće prava borba s kilogramima. Ako ste se okušali u dijeti i niste uspjeli zadržati željenu tjelesnu masu, znajte da niste jedini. Mnoge osobe se osjećaju usamljene u tome, a osim toga ih i okolina osuđuje zbog “neuspjeha”. Međutim, to nije neuspjeh osobe koja je na dijeti, nego same dijete koja niti ne može dati dugoročno rješenje.

Što biste savjetovali onima koji žele izgubiti kilograme, a bore se s uvođenjem zdravih prehrambenih navika?

- Svako tijelo ima svoju prirodnu tjelesnu masu koju mu trebamo dopustiti da pronađe. Tijelo je dovoljno pametno da je samo pronađe, a mi mu trebamo dati priliku da nas vodi do nje, što čini signalima gladi i sitosti. Na žalost, mnoge osobe nakon isprobavanja raznih dijeta više ih ne osjećaju. Signalima gladi i sitosti upravljaju složeni mehanizmi u našem organizmu koji se mogu “pokvariti” ako pokušavamo manipulirati njima uz pomoć raznih dijeta. Pozitivno je to što se promjenom nekih obrazaca hranjenja ti signali mogu ponovno pojaviti.

Dukat Triple 0% jogurt, okus vanilija i Dukat Triple 0% jogurt, okus jabuka - malina - jagoda 

Svakako preporučujem promjenu prehrambenih navika uz savjetovanje stručne osobe (nutricionista). Međutim, kod odabira programa potrebno je obratiti pažnju na ono što ti programi obećavaju. Ako Vam daju nadu da ćete smršaviti, čak i trajno, to je vjerojatno samo još jedna dijeta upakirana u “wellness program”, “lifestyle promjenu”, “transformiranje tijela” i sl.

Dok god je cilj mršavljenje, tijelo će se boriti protiv toga usporavanjem metabolizma i ulaskom u stanje preživljavanja nakon kojeg slijedi novi ciklus mršavljenja i ponovnog dobivanja kilograma. Umjesto toga savjetujem promjene navika u svrhu zdravlja i praćenje signala gladi i sitosti, a tijelo će samo naći tjelesnu masu koja mu odgovara.

Što za vas znači koncept zdravlja? I kako ga vi vidite?

- Ljudi najčešće percipiraju i definiraju zdravlje kao odsustvo bolesti, s čime se djelomično slažem. Većina bolesti ne nastaje preko noći nego dolazi postepeno, tijekom dužeg perioda neurednog života, neaktivnosti, loše prehrane, nedostatka sna te pretjeranog stresa i to što trenutno nemamo simptome određene bolesti, ne znači da smo zdravi. Zbog toga je važno da cijelo vrijeme smanjujemo negativne utjecaje, a povećavamo pozitivne, kao što su zdrava i uravnotežena prehrana te tjelesna aktivnost.

Što znači "biti fit"?

- Fit osoba je osoba koja brine o svome zdravlju, koja je shvatila važnost kontinuirane fizičke aktivnosti te balansirane i zdrave prehrane. Ona se ne sprema za sezonu na moru i godišnji odmor nego je fizička aktivnost i kretanje njen stil života. Fit osoba je osoba koja je zadovoljna svojim životom i primjer je drugima.

U posljednjih nekoliko godina zabilježen je rekordan broj fizički neaktivnih ljudi te visoki broj pretilih osoba. Ipak, razlozi nisu jednostavni i protežu se od ekonomskih jer živimo u dobu blagostanja i većini je dostupno previše hrane pa do toga da smo poslove maksimalno olakšali i većinu fizički napornih danas obavljaju strojevi, dok ljudi njima upravljaju – i u prosjeku sjede osam sati dnevno. Ono što najviše zabrinjava je to da smo – zbog užurbanog načina života, skloniji opuštanju uz televiziju i junk food, umjesto boravka u prirodi i rekreacije. Ukratko, ljudi su fizički najmanje aktivni, a unose najviše kalorija.

Što znači danas, po vašem sudu – zdravo ili umjereno vježbati?

- Ako želimo biti u formi i napraviti nekakvu transformaciju, ili se samo bolje osjećati, trebali bismo trenirati između tri i četiri puta tjedno. Trčanje, hodanje, plivanje, vožnja bicikla, vježbanje u fitness centru – važno je da aktivnosti nisu monotone i da se ne rade preduge pauze između njih. Ako duže vrijeme niste vježbali, krenite s umjerenim aktivnostima, čak i ako vam se čini da možete više, nemojte pretjerati jer tijelu treba vrijeme da se navikne na fizičku aktivnost. Isto tako je važno da ne odustajete od treninga: ako ste preskočili ponedjeljak nemojte čekati idući tjedan da krenete s vježbanjem, krenite u utorak - vaše tijelo ne zna koji je dan, zna samo jeste li ga aktivirali ili ne.

Važno je i ne odustati nakon što popusti početni entuzijazam i vidimo da nismo postigli što smo zamislili. Nije teško trenirati kada smo motivirani, ali ključan je onaj trening kada vam se ne da ustati iz kreveta ili vam ne odgovara vrijeme. Za početak vam ne treba ništa više od malo motivacije, a za kontinuirano treniranje treba vam navika i odlučnost te želja za boljom verzijom sebe (bilo fizički ili psihički).

Kako biste objasnili sintagmu "uravnoteženo vježbanje" i/ ili prehrana, iz vašeg iskustva?

- To je jedini oblik vježbanja i prehrane koji je dugoročno održiv. Kao i u svim aspektima života, tako je i u ovome potrebno naći ravnotežu. Mnogo je bolje ako vježbamo šest dana po 40 minuta, nego jedan dan četiri sata. Pronađite vrijeme u danu kada vam vježbanje ne stvara opterećenje i neka postane njegov dio, baš kao što su to spavanje, ručak i osobna higijena. Ako vam obaveze to dopuštaju, predlažem da njime započnete dan – povećat ćete energiju i ostvariti veću produktivnost kroz ostatak dana. Isto vrijedi i za prehranu. Praksa je pokazala da restriktivne dijete ne funkcioniraju: one daju kratkoročne rezultate, da bi se kasnije sve vratilo na isto. Oko prehrane ne treba mnogo komplicirati: vjerujem da nitko ne misli da su čips, burek i čokolada nutritivno bogate namirnice, a isto tako da svi znaju da su meso, riba, voće i povrće te mliječni proizvodi dobri za nas – i u tome treba pronaći balans. Ako usvojimo takav način prehrane, tada je on dugoročno održiv i donosi rezultate. Tada više ne pričamo o dijetama nego o promjenama životnih navika - to nije faza, već zdravi stil života.

Unos kojih namirnica je bolje smanjiti ako želimo zdraviju prehranu?

- Važno je naglasiti da je uravnotežena prehrana temelj zdravog načina života pa izbacivanje bilo koje namirnice nije dugoročno održivo – jednostavno, u svemu treba biti umjeren. Ako si zabranite slatkiše, samo ćete o tome razmišljati, ali ako si odredite da možete pojesti red čokolade svaki dan ili jedan sladoled dok šetate, ta vam se odluka neće negativno odraziti na rezultat. Znamo da prekomjeran unos nezdravih masnoća nije dobar, kao ni prekomjeran unos šećera. Dakle, najlakši korak prema zdravijem načinu života jest izbaciti gazirana pića puna šećera, prekomjeran unos grickalica i svega onoga za što sami znate da nisu nutritivno bogate namirnice.

Kako nam prehrana može pomoći da dobijemo najbolje rezultate vježbanja?

- Balansirana prehrana je temelj svakog transformacijskog procesa, bilo da želimo izgubiti višak potkožnog masnog tkiva ili dobiti na mišićnoj masi. Kalorijski unos ovisi o našem cilju. Želimo li smršaviti, trebamo biti u kalorijskom deficitu, tj. trebamo unositi manje kalorija od dnevne potrošnje, a ako želimo dobiti na mišićnoj masi, kalorijski unos treba biti veći od naše potrošnje. Međutim, on nije jedina bitna stvar kod naše prehrane, ključan je izbor namirnica. Ako cijeli dan pojedemo dva pakiranja gumenih bombona, vrlo vjerojatno ćemo biti u kalorijskom deficitu i gubit ćemo na kilaži, ali to nam ne bi trebao biti cilj. Cilj je zdrav gubitak potkožnog masnog tkiva, dok zadržavamo mišićnu masu na jednakom nivou.

Kad krenemo s treningom i redovnom tjelovježbom, kako prilagoditi prehranu?

- Generalno, svi mi unosimo premalo proteina u odnosu na druge makronutrijente, tako da bi prvi korak bio povećati unos bjelančevina, a smanjiti unos nezdravih masti. Prehrana bi trebala sadržavati više mesa, ribe, sira, a manje hrane visokog glikemijskog indeksa kao što su slatkiši, grickalice i ostali. Od mliječnih proizvoda birajte svježi sir, posni sir, skyr, mliječne proteinske napitke, jogurte i pudinge. Uglavnom, sve proizvode s višim udjelom proteina i manjim postotkom masti.

Kakva je važnost proteina u prehrani kad redovno vježbamo? I koliko su šećeri u proizvodima problem?

- Primarna uloga proteina je rast i razvoj našeg organizma. Osim što nam pomažu u izgradnji mišića, potiču razvoj imunološkog sustava, regeneriraju tkivo i stanice te sudjeluju u stvaranju hemoglobina. Protein biljnog ili životinjskog podrijetla predstavlja temelj zdrave i uravnotežene prehrane. Šećeri ili ugljikohidrati generalno nisu problem i ključan su makronutrijent za normalno funkcioniranje našeg organizma. Bez šećera nemamo energije te su nam smanjene kognitivne sposobnosti. Bitan je ukupan dnevni kalorijski unos, a sa šećerima lako pretjeramo. Ako jedemo rižu, povrće, voće unijet ćemo dovoljno šećera i teško da ćemo pretjerati, ali ako u računicu ubacimo i puno slatkiša i zaslađenih proizvoda, vrlo vjerojatno više nećemo biti u kalorijskom deficitu.

Koje su najveće prepreke do zdravog života kod ljudi koji se vama obraćaju za pomoć?

- Najčešći izgovori za fizičku neaktivnost su nedostatak vremena ili novca. Problem vremena se vrlo lako može riješiti boljom organizacijom, i najčešće je to pitanje motivacije. Siguran sam da svatko može odvojiti barem jedan sat ili 45 minuta u danu za sebe, tri do četiri puta tjedno, za početak. Ključna stvar je da se sat nakon buđenja i sat prije spavanja ne koristi mobitel. Većina nije ni svjesna koliko vremena dnevno provedemo u besciljnom listanju društvenih mreža i portala te se zbog toga i budimo umorni i bez energije.

Drugi izgovor ili prepreka je nedostatak novaca. Hodanje do posla ne košta ništa. Planinarenje ili šetnje s obitelji također su besplatne. Zdrava i uravnotežena prehrana nije ništa skuplja od brze hrane. Informacije su nam bliže nego ikad. Internet je pun savjeta, nađite vrstu prehrane koja vam odgovara te se držite toga. Ako vidite da ne možete sami to napraviti slobodno se javite stručnoj osobi.

Ako je vaš dan do sada započinjao buđenjem u sedam, pokušajte idućih tjedan dana namjestiti budilicu u šest sati, odjenuti odjeću u kojoj se osjećate ugodno, napraviti set vježbi ili prošetati /trčati /voziti bicikl do 6:45, a sljedećih 15 minuta iskoristiti za tuširanje. Tako ste do sedam sati, kada bi se inače tek probudili, već izdvojili vrijeme za sebe. Kada to napravite sedam dana za redom, pokušajte si zadati cilj da se tako budite 21 dan i već ste na dobrom putu da stvorite naviku. Ako jedan dan preskočite, pripazite da se to ne pretvori u dva dana koja se pretvore u tjedan i uskoro dolazi do odustajanja i povratka na početak.

Kakvi su vaši intimni rituali vježbanja i prehrane?

- Osobno imam sreće što radim takav posao koji mi omogućava fleksibilno radno vrijeme. Moj dan započinje buđenjem u šest i pripremom za radni dan. Uvijek kada mogu napravim cardio trening ujutro - ako je lijepo vrijeme idem na veslanje, a ako nije, odem u teretanu. Nakon toga započinjem s radnim danom koji mi završava oko 20 sati i zatim odrađujem drugi trening do 21:30. Svaki tjedan si jedan radni dan oslobodim jutro za dugu turu biciklom, uspon na Sljeme ili nešto slično – tako napunim baterije za ostatak tjedna, a slobodne vikende većinom koristim za boravak u prirodi. Što se tiče prehrane, tu sam jako fleksibilan jer obožavam jesti. Ništa si ne branim, iako pokušavam biti umjeren u svemu. Ponekad pretjeram kao i većina ljudi, ali onda samo sljedeći dan pokušam unijeti malo manje kalorija te odraditi duži trening. Nikada ne gledam na trening kao na kaznu nego dio dana koji je samo za mene. Jako sam zahvalan što mogu toliko vremena posvetiti sebi i svome zdravlju.

Koja je vaša priča – kako ste se našli u/oko sporta?

- Sportom se bavim cijeli živom, aktivno veslam već više od 20 godina i još mi nisu dosadila natjecanja. Osim veslanja, volim i biciklizam te SUP na moru, a kao osobni trener sam počeo raditi još kao student na Kineziološkom fakultetu da bih danas bio vlasnik Coach4You, sustava obrazovanja i usavršavanja za osobne trenere.