Iako možda logika nalaže da bi se o njemu trebalo više govoriti zimi kada je sunca manje, o vitaminu D treba se razgovarati i ljeti, pogotovo zato što zimi već po defaultu uzimamo suplemente da nadoknadimo njegov manjak dok smo ga ljeti skloni podrazumijevati.
Prije svega, ponovimo ono osnovno: vitamin D zaslužan je za naš za imunosustav, jakost kostiju, prevenciju raka, dijabetesa i bolesti srca, a utječe i na raspoloženje. Potiče naše tijelo na borbu protiv infekcija i upala, posebice gornjeg respiratornog sustava. Za razliku od drugih vitamina, vitamin D smatra se hormonom jer ga proizvodi koža pod utjecajem izloženosti suncu. U hrani koju konzumiramo na dnevnoj bazi ima ga jako malo i teško je održati potrebnu razinu vitamina D u tijelu isključivo kroz prehranu. Zatičemo ga u crvenom mesu, jajima odnosno žumanjku, margarinu, shitake gljivama, skuši, masnim ribama kao što su sardine i tuna iz konzerve, bakalar i losos te nešto manje u sirevima i maslacu. Unos kroz prehranu osigurava nam 11 do 13 % ukupnog unosa. Vitamin koji nastaje pod utjecajem sunca i onaj koji dobivamo mesnom prehranom nosi oznaku "D3", dok je biljni pod oznakom "D2".
Ljeto je jedini period u godini za vrijeme kojega je utjecaj sunca dovoljan za optimalnu razinu vitamina D u tijelu, i to pod uvjetom da je ljeto zaista toplo, vedro i sunčano, a mi provodimo dobar dio vremena izlažući se suncu. Dakle, ako niste obožavatelji sunca i većinu vremena provodite u stanu, pod klimom, a van izlazite tek u sumrak, poželjno je da nastavite (ili počnete) s unosom suplemenata. Isto vrijedi i za one koji ljeto provode na sjeveru kontinenta i za one koji pate od alergijskih reakcija zbog kojih sunce moraju izbjegavati. Za suncoljupce se suplemente preporučuje uzimati tek od listopada, dok se tijekom ljetnih dana preporuke uglavnom baziraju na izlasku iz kuće, tjelesnim aktivnostima i odgovarajućoj pravilnoj i uravnoteženoj prehrani.
Iako zvuči poprilično logično da obilno nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom utječe na količinu vitamina D koja se stvara pod utjecajem UVB zraka, studije pokazuju da to nije slučaj: da bi krema utjecala na smanjenje količine vitamina, potrebno je nanijeti je u zaista obilnim količinama, što radi vrlo mali broj ljudi. Ipak, suplemente (ili dodatno izlaganje suncu) trebaju na umu imati tamnoputi ljudi, kao i ljudi prekomjerne težine, kod kojih je zamijećena manja količina vitamina D od potrebne, čak i tijekom ljetnih mjeseci.
Treba, dakle, imati na umu da utjecaj sunca na našu kožu donosi čitav niz posljedica, što pozitivnih, što negativnih. Na kraju dana, izlaganje sunčevim zrakama za vrijeme udarnog termina (koji se, usput rečeno, svake godine pomiče i proširuje, i ako smo nekoć izbjegavali boraviti na suncu između 12 i 16 sati, danas već govorimo o preiodu između 10 i 17h) donosi značajno više štete nego koristi, dok je za vrijeme ranih jutarnjih ili kasnih večernjih sati sunce preslabo da bi opskrbilo našu kožu dovoljnom količinom vitamina. Da biste tijekom ljeta osigurali tijelu dovoljnu količinu vitamina D bez suplemenata, dovoljno je izlagati veći dio kože suncu 20-30 minuta dnevno, otprilike tri dana u tjednu. Ako ste u situaciji gdje većinu dana provedete "pokriveni", odnosno u dugim hlačama ili rukavima, potrebno je znatno više. Uzmite sve to u obzir kad razmatrate opciju uzimanja suplemenata, a na što god da se odlučite, imajte na umu ono najvažnije - a to je, dakako, zaštita, zaštita i zaštita.
