FAKE NEWS I EPIDEMIJA

Provjeravajte sve informacije koje nisu službene. Prijateljica pulmologinja i ‘student iz Wuhana‘ ista su osoba

23. ožujak 2020.
Fotografije: IStockPhoto 

Prije mjesec dana, većina nas ne bi ni pročitala sumnjive poruke koje nam dolaze u inbox, a kamoli povjerovala u njih. Danas je iznimno važno razlučiti koje informacije su vjerodostojne, a koje su plasirane s ciljem širenja panike. 

Potres u doba koronavirusa definitivno je iskustvo koje ne bih ponovila. Nedjeljno jutro u Zagrebu ovog je tjedna bilo miljama daleko od onoga što smo zamišljali - ne, nisam htjela piti kavu iz termosice dok se smrzavam vani i pokušavam se držati što dalje od ljudi, birajući koja panika će me prije "oprati", ona od širenja virusa ili novog potresa. Međutim, ni sat vremena nakon počele su kružiti poruke da će "u 8 i 20 biti najjači potres dosad". Ne znam puno o potresima, ali znam da se ne mogu predvidjeti pa sam se na tu "informaciju" samo namrštila. U pola 9 stigla je nova poruka - najjači ipak stiže u 9 sati - onaj u 8 i 20 je valjda malo zakasnio. To se, naravno, nije dogodilo. Poruke su bile lažne, nijedna informacija nije bila istinita. 

U trenutku kad smo svi na rubu živaca, neki su ljudi doslovno ostali bez domova, rodilje su s novorođenčadi vani, na hladnoći jer su nam bolnice u sramotno lošem stanju već desetljećima, kad smo svi, dakle, u potpunoj nevjerici i laganoj panici, netko je sjeo i napisao poruke koje su prepune lažnih informacija i poslao ih na sve brojeve u imeniku. 

Zanima me sada, više od svega, tko je ta osoba i što joj se mota po glavi? 

Je li to ista osoba koja je slala krive informacije o koronavirusu? Sigurno ste dobili poruke o tome kako "liječnica" savjetuje kako se treba ponašati. Bilo je i onih koji prenose poruku "studenta iz Wuhana", zatim je prijatelj od kumovog bratića čija sestra ima kolegicu, koja zna nekog u nekoj službi, - slao audio poruke o karanteni u Zagrebu, neki su se potrudili oko toga da zaista naprave dokument u Wordu o tome pa su to proslijeđivali. 

Zaprepastilo me koliki je broj ljudi povjerovao u informacije koje su im plasirane, a koje nisu provjerene.

Takvih ljudi uvijek je bilo i uvijek će biti, a u kriznim situacijama njihovo je postojanje još naglašenije jer su ulozi veći. Ono što me zaprepastilo i ozbiljno zabrinulo nije bio savjet anonimne liječnice ili premijerovog tjelohranitelja o epidemiji koronavirusom, nego činjenica koliko je ljudi automatski povjerovalo u "informacije" koje su im stigle. Ako vam je trebala definicija za fake news, imate je. Nije to više razlog za ruganje Amerikancima i njihovom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je taj izraz popularizirao, nego je ovdje, kod nas, na našim telefonima, traži od nas da širimo paniku i da se osjećamo gore nego što se osjećamo sada. 

Većinski starije stanovništvo jednostavno ne može procesuirati da bi im netko poslao lažnu informaciju, što je posve normalno jer većinu života nisu proveli na internetu. Ali zabrinjavajuće je što takve poruke dolaze i od mladih, visoko obrazovanih i informiranih ljudi, koji su pod pritiskom straha počeli vjerovati svemu što im dođe u inbox. Upravo zato fake news nije nimalo bezazlen.

Panika od toga da ćemo ostati odsječeni od svijeta, gladni i usamljeni u svojim stanovima, strah za naše bližnje, da im nećemo moći pomoći ak im bude trebalo - sve te stvari dovele su do toga da se filter za istinite informacije lagano isključio i odjednom vjerujemo svemu što nam kažu. 

U normalnoj situaciji većina ljudi ne bi do kraja ni pročitala takvu poruku, ali sad smo svi u strahu za sebe i svoje bližnje i to je problem. Moramo ostati pribrani.

Biste li u normalnoj situaciji - dakle, recimo, prije mjesec dana - uopće pročitali poruku "pulmologinje koja radi u bolnici" koja u tri kartice objašnjava koronavirus kao da ga je sama izmislila? Sigurna sam da većina ljudi ne bi ni stisnula "read more" jer je sasvim jasno da se radi o porukama jednake vjerodostojnosti kao onih nigerijskog princa koji vam poklanja nasljedstvo ili onih napornih ljudi u inboxu koji imaju izvrsnu poslovnu priliku za vas. Ali, u vremenima krize ljudska je psiha krhka. Uvijek će biti onih koji to iskorištavaju, jasno, ali važno je ostati na oprezu i ne dopustiti strahu da ovlada. 

U ranim danima epidemije, mnogi su koronavirus opisivali kao "infodemiju", optužujući medije da napumpavaju priču iz Kine te da bezrazložno šire paniku. Danas vidimo da to nije bio slučaj te da smo svi trebali shvatiti ozbiljnije ono što se događa oko nas, prvenstveno u Italiji. Infodemija danas se može primjeniti na činjenicu da imamo toliko informacija da je zaista potrebno razlučiti koja je valjana, a koja nije. Koronavirus je stvaran, ugroza je stvarna, ali nije svaka informacija koja se nađe na internetu ili koja dođe do nas na neke druge načine ispravna. 

Trenutak u kojem smo se svi našli zastrašujuć je, sve je neizvjesno i strah je gotovo opipljiv. Upravo zato vrlo je važno da ostanemo pribrani, svjesni i savjesni, unatoč preplavljujućem osjećaju nemoći. 

Ako vam netko pošalje poruku s informacijama bez izvora, provjerite ih na službenim kanalima.

Kako bismo spriječili širenje dezinformacija i panike, informirajte se i dijelite informacije isključivo iz službenih izvora, a to su Stožer civilne zaštite, Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Ministarstvo unutarnjih poslova i zdravstva. Ako vam netko pošalje poruku s informacijama bez izvora, provjerite ih. 

O epidemiji koronavirusom, svim novostima i uputama za postupanje posjetite web stranicu koronavirus.hr, gdje možete saznati sve o samoizolaciji, kako se ponašati i što je sve dozvoljeno. Ako neka informacija nije tamo, vrlo je vjerojatno da nije točna. 

Na web stranici Hrvatske psihološke komore možete pronaći brojeve telefona za psihološku pomoć za svaku županiju - ne ustručavajte se nazvati ako vam sve ovo teško pada, osjećate se loše i ne znate kako procesuirati sve i ostati mirni. Ne izlazite iz kuća osim ako vam nije nužno potrebno i pazite na sebe i na druge. To je jedino što trenutno možemo napraviti i to će puno značiti u ovoj borbi.