Neki dan smo u redakciji razgovarali o isključenostima koje si dopuštamo u danu. Kolegica mi je spomenula da ja, primjerice, poskakujem dok hodam. I drugi su to zamijetili, dakle stvarno to radim. Istina ima svoje proširenje: dok hodam, uglavnom slušam glazbu i uglavnom se jako "udubim" i "ufuram" i počnem se ponašati kao da sam akter te pjesme ili spota.
Pisanje ako ne propituje nelagodu, bolje da ne postoji. Mnogi su to na mnoge načine rekli, nije ovo moja misao. Što njome želim reći? Želim dati uvod u raskrinkavanje svoje nelagode koja se s vremenom pretvorila u ugodu. Naime, mnogo puta u životu mi je zadana stvarnost bila nepodnošljiva i trebalo ju je nečim očarati, raznježiti. Glazba je uvijek bila najdostupniji, najjeftiniji i najefikasniji, da se medicinsko - farmakološkim terminima poslužim, sedativ i antibiotik. S glazbom sam samo za klik u drugom svijetu. Onom ponešto dizajniranijem, povoljnijem i kontroliranijem. Taj svijet nije opterećen drugim svjetovima, nikakvim prošlostima i nikakvim budućim ishodima. Postoji samo "taj" jedan jedini trenutak i taj jedan jedini zamišljaj i izmještaj sebe samog u određeni životni, imaginarni scenarij. To je valjda taj trenutak potpunog bivanja u onomu što popularna psihologija prepoznaje kao "sada".
U tome "sada" rado sugovorim sa Shirley Bassey, Kylie Minogue, Portishead, Mary J. Blige (jer me Super Bowl podsjetio koliko sam volio njezinu glazbu), svako malo Thomom Yorkom, Björk, Róisín Murphy, Leonardom Cohenom... Teme u koje „uplivavam” su okončavanje s dramom, bezbrižan ples, senzualnost, ljubav, New York, jesen, golubovi, mantil, možda čak posuđene scene iz filma "Devet i pol tjedana" za potrebe amaterskog videa pjesme "Woman in love" Barbre Streisand.
Biti u tom samoodabranom video spotu olakšava mi dnevne anksioznosti, nevolje i nemogućnosti suočavanja sa životom. Tamo kontroliram svijet kojeg se bojim, odnosno svijet za kojim žudim. Tamo, baš kao u svakoj lijepoj umjetnosti, sve postaje moguće. A to da sve postaje moguće, u tim "pauzama" života, nije mala stvar. Upravo te glazbene – video – intimne pauze treba usporediti s dnevnim unosom vitamina, tjelovježbom i svakom drugom podrškom sebi samom. Život stvarno treba činiti boljim. Ovo je jedan od mojih načina koji iskreno preporučujem.
