Snimke iz zraka nastale u srpnju ove godine koje prikazuju posječenu šumu u blizini kambodžanskog glavnog grada, Phnom Penha, izgledaju kao da smo ih već nebrojeno puta vidjeli. No, znanstvenica Laurie Parsons sa Sveučilišta London otkrila je zašto se golema količina drveća posjekla i kuda idu trupci, a to je otkriće prvi put dokazalo kakav je zapravo utjecaj zapadnjačke modne industrije na devastaciju okoliša diljem svijeta, posebno u tzv. zemljama trećeg svijeta, gdje su uglavnom smještene njihove tvornice i proizvodni pogoni. Upravo za te tvornice i njihove pogone koriste se ovi trupci, i to ilegalno.
Parsons je povezala ove podatke u sklopu svog 18-mjesečnog istraživanja u kojem je proučavala povezanost velikih zapadnjačkih brendova, posebno onih koji posluju u Ujedinjenom Kraljevstvu, i uništavanja šuma i drugih prirodnih resursa u zemljama u razvoju. Istraživanje pod nazivom "Disaster Trade: The Hidden Footprint of UK Production Overseas" objavljeno je 13. listopada.
"Brendovi stalno istupaju i govore da ne doprinose deforestaciji i bacanju otpada u prirodu, ali mnoge njihove tvornice pale goleme količine drva za pogon. Mnoge to rade ilegalno. Jedna od tri tvornice u Kambodži pali drvo, i to su samo one koje to priznaju. Dosad nitko nije snimio taj proces", kaže Parsons.
Navodi i da je najveći problem to što veliki zapadnjački brendovi skrivaju štetu koju rade samo zato što su njihova sjedišta na zapadu, gdje ih obvezuju često strogi zakoni. No, u zemljama trećeg svijeta takvih pravila nema pa ih iskorištavaju. Primjerice, u Kambodži se godišnje proizvede 40.000 tona odjeće samo za tržište Ujedinjenog Kraljevstva. Što je još gore, to čini tek 4 posto ukupne odjeće na modnom tržištu te države. Parsons procjenjuje da barem 31 posto od 558 tekstilnih tvornica u Kambodži ilegalno spaljuje drvo, i to oko 592 tona svaki dan. Ta zemlja ima jednu od najviših svjetskih razina deforestacije. U razdoblju od 2001. do 2018. izgubili su 24 posto svojih šuma, što je područje veličine države Izrael. To je dovelo do ozbiljnih posljedica za okoliš, primjerice indokineski tigar praktički je izumrla vrsta u Kambodži jer su mu sva staništa uništena.
Opasan je i dim koji se proizvodi u tim tvornicama, koji oštećuje zrak te negativno utječe na zdravlje ljudi koji žive u blizini.
Ova će tema biti spomenuta i na COP26 summitu o klimatskim promjenama koji će se početkom studenog održati u Glasgowu.
"Brendovi moraju imati više odgovornosti za ovo - moraju u potpunosti razumjeti da njihov lanac proizvodnje nije održiv i pronaći načine na koji mogu promijeniti svoj odnos prema okolišu u praksi. Sva istraživanja pokazuju da je brza moda štetan model. Kupci moraju razumjeti da, kad kupuju majicu koju će nositi samo jednu sezonu, također kupuju uništavanje okoliša koji ima dugoročne posljedice", rekla je Katherine Brickell, kolegica Laurie Parsons na Sveučilištu London.