#OSTAJEM DOMA

Drugo lice prazne Venecije: kako nas je karantena upozorila na još jednu važnu stvar 

18. ožujak 2020.
Fotografije: Profimedia; Facebook/Marco Contessa

Iako je teško naći pozitivnu stranu u pandemiji koja trenutačno vlada, fotografije iz Venecije izmamile su mnogima osmijeh na lice, ali i upozorile nas da - priroda može i bolje joj je bez nas. 

U Italiji je u posljednja 24 sata prijavljeno 475 smrtnih slučajeva od koronavirusa, dok je novozaraženih 4209, što je također najviše do sada. Italija je najteže pogođena koronavirusom u cijeloj Europi.

U toj suludosti koja se događa cijelom svijetu, djeluje kao da ima i “povoljnih” efekata ove pandemije, opasno je o njima govoriti jer čim nešto donosi smrt – nije i ne može biti dobro.

Međutim, postoji i taj jedan svijet – koji nije ljudski, a vodi život, a taj spomenuti ljudski život ovisi o tom “ drugom” životu. Taj se život zove priroda. Život prirode.

Mediji su puni slika čistog neba iznad kineske pokrajine koju je ponajviše dohvatio ovaj užas koji hara po svijetu. Ljudi nisu smjeli u tvornice pa tvornice nisu radile. Puno je slika čistijih kanala u Veneciji, vide se ribice. Fotografiraju ih za Instagram i Facebook. Kvaliteta zraka je poboljšana, kvaliteta vode, nažalost još nije – poručuju iz Venecije. Možda će biti ako još ova karantena potraje obećanih mjesec (ili više?) dana.

Nekoliko ljudi prenijelo je fotografije u Facebook grupu pod nazivom Venezia Pulita, privlačeći komentare drugih korisnika koji su unisoni, poput toga da priroda nastavlja svoj život; lijepo je vidjeti ribice koje se u turističkoj sezoni ne vide; tako treba biti, itd.

Inače, koronavirus nije, nažalost, jedina stvar koja muči Veneciju. U središtu Venecije, slavnoj turističkoj destinaciji, 1966. godine živjelo je 175.000 stanovnika koji su se počeli odseljavati nakon onodobne poplave, tako da ih danas na tom istom prostoru ima samo 56 tisuća. Između 1950. i 1970. Venecija se spustila za oko 12 cm, odnosno toliko je porasla razina mora zbog klimatskih promjena. Za 30 godina, nastavi li se zanemarivati klimatske promjene, Venecija bi mogla postati potopljeni grad. Od velike poplave 1966. do 2010. čak je 191 put zabilježeno povišenje vode iznad 110 cm, a u razdoblju od 1926. do 1965. ta visina vode zabilježena je samo 21 put.

Sve je ovo važno spomenuti kako se ne bi zanemarila spoznaja da i nakon koronavirusa (koji nije posljedica klimatskih promjena, barem nije znanstveno dokazano) ostaju drugi "virusi" koji su suptilniji ali na sličan način "gorući" po ljude, prirodu, život.

Promjena počinje na mikro razini, na osobnoj razini u malim koracima. Npr. ostanimo doma i ne ugrožavajmo potencijalno još ugroženije od nas. Na makro razini – promjena počinje odgovornim političkim odlukama koje moraju biti dosljedne i vođene humanističkim, a ne korporativnim interesima.