U petak 7. listopada održao se peti po redu PitchADU, i to nakon dvogodišnje pauze uzrokovane pandemijom i mjerama zabrane okupljanja. Radi se o eventu iza čije organizacije stoji zbor mladih ljudi, ambicioznih i strastvenih u poslu kojim su se odlučili - ili bili pozvani - baviti. Iako je PitchADU višegodišnja praksa upravo Akademije dramske umjetnosti, smatram da bi ovakav tip projekta trebali uvesti baš svi fakulteti. Osim što ostavlja konkretne benefite studentima, koji se tom prilikom predstavljaju stručnjacima iz svoje branše, unaprjeđuje i vještine pojedinaca koje nisu nužno vezane isključivo uz ono što su odlučili studirati. Za potrebe PitchADU-a, student mora naučiti govoriti pred brojnom publikom, izdvojiti važno od nevažnoga te svoj projekt predstaviti u pet minuta ili manje, mora iskazati sav svoj organizacijski potencijal i demonstrirati ga u optimalnoj varijanti. Mora naučiti ostati skroman u pobjedi i ne biti razočaran u porazu - priprema je to za stvaran svijet, neposrednija od ostalih, konvencionalnih praksi koje njeguju domaći fakulteti.
PitchADU je, ukratko, natječaj organiziran od strane studenata Odsjeka produkcije na koji se sa svojim projektima mogu prijaviti svi studenti završnih godina Akademije dramske umjetnosti. Uzvanici su ljudi iz branše - filmske i televizijske industrije, ali i iz kulture i medija. Kad predstavljaju svoj projekt, studenti moraju biti jasni prilikom iznošenja svojih zahtjeva - oni nisu tu samo zato da pokažu što su napravili i osmislili, već i da si za provedbu zamišljenog osiguraju sredstva ili bilo kakav oblik potrebne pomoći. Savršena je to sinergija mašte i srčanosti mladih nada hrvatskog filma s jedne strane te mudrosti i iskustva već etabliranih producenata, urednika i financijera s druge. Dok mlađi dobivaju izravan uvid u stvarnu scenu i priliku za suradnju s uglednim kućama, one su te koje traže svoj idući big shot, kreativnu energiju neiskvarenu dugogodišnjim pritiscima industrije. Konačnu nagradu u iznosu od 5.000 kn ove je godine dodijelio žiri koji su činile redateljica Jasna Nanut te producentice Marija Kosor i Lana Matić.
Izbor pobjednika, ističe žiri, nije bio nimalo lak. Ali, ovacije, smijeh, angažman i simpatiju publike, a u konačnici i ukupnu nagradu pridobio je i osvojio projekt "Hit Me Up". Predstavio ga je dvojac Karlo Vorih i Nikša Modrić, bez trećega - Igora Glodića. Radi se o emisiji glazbeno-dokumentarnoga žanra koja bi uključivala renomirana imena s hrvatske glazbene scene. Izabrani će glazbenici u sklopu emisije sudjelovati u raznovrsnim izazovima, a na kraju svake epizode čeka ih onaj najslađi: napisati i snimiti budući glazbeni hit. Cilj projekta? Vratiti mlađu publiku pred televizijske ekrane te joj pružiti uvid u neke skrovite kutke života i stvaralačkog nagona najintrigantnijih izvođača na hrvatskoj sceni.
"Jedan od segmenata epizode čini intervju", objašnjavaju dečki kroz pitch. "Želimo naše goste približiti publici kroz opuštene i ugodne razgovore, saznati nešto više o dogodovštinama iz njihovog privatnog i poslovnog života. No kako ne bi sve ostalo samo na intervjuu, tu su i izazovi, posebno osmišljeni za svakog gosta individualno. Na primjer, s Nikom Turković smo išli na Hrelić gdje je dobila zadatak da s budžetom od sto kuna obuče naš voditeljski duo od glave do pete."
U tih kratkih pet minuta koliko traje demonstracija projekta, izmijeni se čitav set emocija. Od stresa preko konačnog olakšanja do ponosa koji neminovno osjećaju svi studenti nakon obavljenog teškog posla. "Da, osjećali smo stres i pritisak prije ovog pitcha", priznao mi je tako Vorih nakon osvajanja glavne nagrade. "Nije lako prezentirati kad znaš da te slušaju kolege profesionalci, ali uspjeli smo to odraditi i osvojiti nagradu, tako da smo jako zadovoljni. I drago nam je da uopće postoji ovako nešto, prilika da pokažemo svoj projekt i objasnimo kako smo ga razvijali, jer nam je najvažnije bilo doprijeti do ljudi. Mislimo da imamo nešto što se isplati vidjeti, a ovime smo dobili veliku priliku. Mislim da se i u našem pitchu osjetilo da stvarno volimo to što radimo."
Pilot epizodu s Nikom Turković kao protagonisticom već su snimili, a publika je pljeskom dokazala da je spremna za buduće nastavke. "Bilo je super raditi s Nikom, ali i očekivali smo da će biti odlična. Mi i inače volimo na snimanju opustiti atmosferu, a želimo da se ta atmosfera sa seta prenese na epizodu, da i gledatelji mogu sudjelovati u njoj. I mislimo da smo u tome uspjeli", zaključuje Nikša Modrić, producent.
Ozbiljnu konkureciju u tom je kontekstu Vorihu, Modriću i Glodiću ponudio projekt "Otok" redatelja Ivana Grgura. Zamišljen kao dokumentarac o hrvatskom turizmu, za čas se s dolaskom ekipe na Dugi Otok pretvorio u vrckav, komičan, interaktivan film čiji su protagonisti dugootočki mještani, svaki sa svojom nevjerojatnom pričom i, barem ako je zaključiti iz trailera, neponovljivom osobnošću. Obrat se dogodio kad je filmska ekipa sasvim slučajno za vrijeme ljetnoga zvizdana presrela dvojicu Dugootočana koji su dugačak, težak križ, kao u nekoj svojoj intimnoj kalvariji, nosili na vrh najvišeg otočkog brda. Začuđen, zaintrigiran, redatelj je krenuo za njima.
"Otok" je od Hrvatske Radiotelevizije dobio popratne nagrade montaže slike i zvuka, ali publiku je mogućnost sudjelovanja na "aukciji" probudila iz transa te se vrlo brzo angažmanom pojedinaca prikupio sav iznos potreban ekipi filma da dovrši svoj rad. U kratkom razgovoru s redateljem, morali smo ga zatražiti da podijeli s nama iskustvo snimanja filma: kako u potpuno drugačijoj sredini, od ljudi potpuno drugačijih od tebe, dobiti ono po što si došao?
"Ti zapravo dođeš kao strano tijelo u neku drugu okolinu... I tad se pokaže da je u dokumentarizmu najvažnije biti čovjek. Družiti se s tim ljudima, popiti s njima pivo, vidjeti kako oni žive. Mi smo jednostavno provodili vrijeme s njima, i prije i nakon snimanja, ne samo pred kamerama. To je važno da se opuste, da te zapamte. S jednim od protagonista sam, recimo, u pet ujutro iskrcavao sanduke voća iz katamarana."
Osim navedenih, pitchali su Josip Martinović s projektom "Football Skillz", Anja Koprivšek s kratkometražnim eksperimentalnim filmom "Kisela", Katarina Lukec s dokumentarcem "Kućerinica", Benjamin Noah Maričak s TV serijama "Ma sve može!" i "Sofija i Tulji" te Matej Sudarić s dokumentarno-zabavnom emisijom "Dario protiv Sporta". U suradnji sa sponzorima, mentorima i profesorima, studenti Akademije dramske umjetnosti pokazali su da Hrvatsku čekaju uzbudljivi pomaci na sceni. S ovom mladom generacijom kreativaca možemo očekivati da će se mijenjati i modernizirati narativ te razbijati predrasude: jer u svojoj strasti i želji, oni se nemaju vremena baviti kompromisima.
