Manchestere, čekam te. Samo da znaš, ovo je plan.
U kolumni "Manchestere, čekam te. Samo da znaš, ovo je plan" na početku ove sulude pandemije naš autor sanjari o Manchesteru i odlukama koje tek trebaju biti donešene.
"Imaginarij ljubavi, žudnje se zna lijepo uspostaviti kao "realitet" u našim glavama. U mojoj ostaje "raditi" sljedećih godinu dana, ali nema veze. Poanta je sljedeća: Manchester je, iz ovog toposa u kojemu sam, novo mjesto našeg novog ljubavnog susreta."
Možemo li više uopće - planirati?
Nadrealni scenariji koji su nam se događali bili su motiv teksta "Možemo li više uopće - planirati?" koji po prilici poručuje da od velikih planova treba odustati, ali i da to nije najgora stvar na svijetu.
"Planiranje, kažu neuroznanstvenici, zdrav je odgovor mozga na neizvjesnost. Kada predviđa budućnost, mozak se vraća na prošlo iskustvo, a zatim se ponovno kalibrira kako bi predvidio i upravljao onim što slijedi. Teško je ne znati što donosi budućnost - stresno je. Ljudi umanjuju nepoznanice da bi preživjeli."
Što sam sve naučio iz filma 'Moj dečko se ženi'?
Stara fora - nova budala - rekao bi naš Srđan, ipak - "Što sam sve naučio iz filma ´Moj dečko se ženi´?" je visoko sentimentalan tekst o univerzalnim poukama na koje se svako malo valja podsjetiti. Kultna romantična komedija bila je povodom ovog teksta.
"Postavljam si ona beznačajna pitanja: jesam li trebao drugačije, jesam li krivo shvatio? Moje srce se bori protiv mog uma. Osvještavam da su ljudi puno jednostavniji od onog što ih zamišljam. Osvještavam davni postulat koji sam čuo od Maye Angelou: ljudi nam uvijek jasno pokazuju tko su, mi im jedino trebamo povjerovati, prvi put."
Franca Sozzani - ´filozofkinja´jednog modnog vremena
Velika inspiracija našemu autoru bila je i slavna urednica talijanskog Voguea.
"Sozzani je radila ono što bi se zvalo: odgovorno novinarstvo pa je promovirala vrijednosti i usuđivala se. Promovirala je ljude i riskirala. Prokazivala je, razmišljala. Bila je svjesna da je svaka medijska gesta poruka koja ima više svojih lica. Mislila je da se sve što se na ovomu svijetu događa – tiče i mode. I bila je u pravu. Najpropulzivnija i nerijetko najbogatija industrija je upletena u niz socio-ekonomskih i političkih relacija. Nekada posredno, nekada neposredno."
Je li ignoriranje krik boli ili legitimna gesta samoobrane?
Ignoriranje nije Srđanov "thing", a pogotovo kada ne razumije povod, e onda - napiše tekst "Je li ignoriranje krik boli ili legitimna gesta samoobrane?".
"Zamislimo da govorimo o ljubavnim odnosima, o wannabe romansama, o odnosima koji "apliciraju" na to mjesto "svetosti" - mjesto ljubavi. Sjećate li se te geste, te unutarnje odluke da završavate i slobodno možemo reći "ovršavate" odnos? Mnogim ljudima (a i mnogim mojim prijateljima) se dogodilo to iskustvo i ono je – po njihovom svjedočenju, bilo iznimno bolno."
Dom kao sveto mjesto - hm, hm, hm, ali dom kao nužno sretno mjesto? Srđan je podijelio nešto autobiografskog i u ovome tekstu.
"Nije tolika nepoznanica da "jako puno" članova obitelji međusobno ne komunicira, i da jako puno članova to ne čini zbog različitih imovinskih odnosa, nerazriješenih "ljubavnih" odnosa unutar familije. Brat npr. misli da su sestru više voljeli, ili je majka ljubomorna jer otac nužno uživa više poštovanja, u prijevodu na patrijarhalni diskurs: autoriteta."
